Bošnjaci u Hrvatskoj dobili biblioteke “Behar”, “Biser” i “Ljiljan”
Pokrenuta kapitalna izdanja u tri biblioteke: Nacionalna koordinacija “gradi kuće znanja”
Zagreb, 10. travnja 2025. – Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj pokrenula je vlastito izdavaštvo kroz tri biblioteke – Behar, Biser i Ljiljan – objavljujući u Prvom kolu šest kapitalnih izdanja iz oblasti književnosti, umjetnosti i duhovnosti. Riječ je o strateškom kulturnom iskoraku koji sistemski promiče bošnjačku pisanu riječ u Hrvatskoj. „Gradimo kuće znanja“, prema riječima predsjednika Nacionalne koordinacije Bermina Meškića, jeste slogan, ali i vizija stvaranja živih prostora kulture u kojima se znanje pretače u trajanje i unutarnju obnovu zajednice. U 2025. godini najavljeno je više od deset novih izdanja.
Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj „Bošnjaci zajedno“ pokrenula je vlastito izdavaštvo kroz tri pažljivo koncipirane biblioteke: Behar, Biser i Ljiljan. Riječ je o strateškom kulturnom iskoraku kojim se u institucionalnim okvirima stvara platforma za objavljivanje najvažnijih djela bošnjačke književnosti, povijesti, esejistike, dječje literature i savremene misli.
U okviru novopokrenutog programa, predstavljena su prva kapitalna izdanja od opće nacionalne važnosti, koja ne samo da reafirmiraju ključne tematske cjeline bošnjačkog identiteta, već istodobno zadovoljavaju konkretne obrazovne, kulturne i duhovne potrebe bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Projekt se ostvaruje uz podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske te pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića.
Bermin Meškić, predsjednik Nacionalne Koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj „Bošnjaci zajedno“, ističe da je kupovina kulturnih centara u Sisku, Labinu i Vojniću – a uskoro i u drugim gradovima – infrastrukturni iskorak bez presedana. No, kako naglašava, nijedna zgrada, ma koliko vrijedna bila, ne nosi svoj puni smisao ako unutar nje ne gradimo kuće znanja.
„Upravo znanje čini kulturu živom. A živa kultura okuplja ljude, pokreće ih i povezuje. Na taj način osiguravamo ne samo svoje trajanje, već i unutarnju obnovu, generaciju po generaciju. ‘Gradimo kuće znanja’ može biti slogan, ali mi ga osjećamo kao poziv i motivacijski identitet institucije koju predvodim.“
Biblioteka Behar posvećena je referentnim, antologijskim i enciklopedijskim izdanjima. U njoj su za tisak u Prvom kolu za 2025. pripremljene tri knjige:
– „Historija bošnjačke književnosti“, autora prof. dr. Seada Šemsovića, prvo sistematsko djelo koje obuhvaća sve epohe razvoja bošnjačke književnosti, od usmene do savremene pisane produkcije;
– „Antologija bošnjačke poezije 2000–2025: Novi milenij“, koju je priredio književnik Almir Zalihić, obuhvaća pjesničke glasove iz Bosne i Hercegovine, Domovinskih zemalja i dijaspore, od klasičnih do postmodernih izraza;
– „Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini“, autora Kenana Šurkovića, ekskluzivna monografska ilustrirana sinteza islamske umjetnosti – od kaligrafije do banjalučke serdžade.



Biblioteka Biser orijentirana je na lektiru za djecu i omladinu, s fokusom na nastavu Bosanskog jezika i kulture po Modelu C. Izdan je roman „Talhe ili šedrvanski vrt“ Irfana Horozovića, klasik koji evocira zaboravljene slojeve kulturne memorije, te „Čarobna knjiga“ Bajruzina Hajre Planjca, izbor iz priča za djecu koje je priredio prof. Muris Bajramović, a koji već ima mjesto u školskim programima Bosne i Hercegovine.


Biblioteka Ljiljan, pak, okuplja recentna djela savremene misli, duhovnosti i identitetske refleksije. U njoj je objavljena knjiga „Putokazi srcu“ Mirze Mešića, zrela i komunikativna zbirka savjeta i podsjećanja, proizašla iz autorove višegodišnje prisutnosti u javnom prostoru i radu s omladinom.

Logotipe za biblioteke je izradio priznati bosanskohercegovački kaligraf Hazim Numanagić.
Kako ističe glavni urednik i voditelj Bošnjačkog medijskog centra Nacionalne koordinacije književnik Filip Mursel Begović, ovim izdavaštvom Bošnjaci u Hrvatskoj utvrđuju i revitaliziraju zamrle oblike institucionalne infrastrukture pamćenja. „Izdanja planirana za 2025. godinu predstavljaju ne samo identitetski prestiž za bošnjačku kulturu u cjelini, nego i nasušnu potrebu bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Biblioteke Behar, Biser i Ljiljan nisu tek edicijski projekti, već slojeviti oblici duhovne i identitetske nadogradnje, nužni za dugoročno očuvanje kontinuiteta i artikulaciju bošnjačkog prisustva. Okupljanjem relevantnih autora i naučnika ne samo da rekonstruiramo vlastite memorijske matrice, već i afirmiramo domete vlastite književne i intelektualne produkcije – od naslijeđenih tradicijskih slojeva do savremenih estetičkih i misaonih artikulacija.“
U najavi su više od deset novih izdanja za 2025. godinu, od kojih će mnoga biti noviteti koji dosad nikada nisu objavljeni, a koji predstavljaju nasušnu potrebu jedne nacionalne zajednice koja o sebi progovora znanjem, vlastitim glasom i u svojoj punoj širini.